Pekarski proizvodi
Kruh, peciva, pizza, tijesta
Svaki pekarski proizvod, bilo kruh bilo pecivo ili kolač priprema se od tijesta.
Osnova svakog tijesta, a time poslje konačno i krajnjeg pekarskog produkta su: tekućina (voda, mljeko, mineralna voda), kvasac (germa) i naravno brašno.
Uz dodatak različitih sjemenki, ulja, šrota (skroz grubo mljevenih žitarica), sušenog ili kandiranog voća moguće je napraviti bezbroj kombinacija tijesta.
Osnova svakog tijesta, a time poslje konačno i krajnjeg pekarskog produkta su: tekućina (voda, mljeko, mineralna voda), kvasac (germa) i naravno brašno.
Uz dodatak različitih sjemenki, ulja, šrota (skroz grubo mljevenih žitarica), sušenog ili kandiranog voća moguće je napraviti bezbroj kombinacija tijesta.
|
Tijesta koja se peku na većim temperaturama, kraće vrijeme, te sva svijetla tijesta zahtjevaju manje kvasca, dok tamna tijesta u cjelini zahtjevaju barem 30% kvasca više u usporedbi sa jednakom količinom svijetlog tijesta.
Pri izradi tijesta imajte na umu da ako želite elastičnije tijesto, koje se bolje razvlači, uportijebite oštro brašno. |
|
![]() |
Kvasac prije nego ga umješate u brašno pustite da naraste, tj. napravite kvas, tako postižete da se tijesto bolje diže.
U 100 g brašna napravite udubljenje i u njega stavite suhi ili sviježi kvasac, 1/2 MŽ šećera (za prihranu kvasca) te zalite sa 1/2 dl mlake vode, posipajte sa prstohvatom brašna. Ako radite sa sviježim kvascom, onda ga prvo razmutite u vodi te tek onda ulijte u udubljenje u brašnu. Ostavite na toplom dok kvasac ne zakipi. Ovako pripremljeni kvasac zovemo kvas. Kvas pomaže da se tijesta sa kvascem brže i ravnomjernije dižu. |
|
Svijetla tijesta mjesite sa razmacima u kojima puštate da tijesto raste. Tamna tijesta, te integralna tijesta mjesite samo jednom ili dva puta, između ostavite više vremena za dizanje. Tamna i integralna tijesta piju tekućinu polakše, ali ukupno je piju više nego svijetla tijesta.
Kod pečenja tijesta, tj. kruha obavezno koristite stupnjevito pečenje, to znači prvo pecite na višoj temperaturi kratko, a potom na nižoj dulje. Peciva se uglavnom peku na 210-230ºC. Kruh pečemo zavisno od sorte od 120-230ºC. |
|
|
|
U današnje vrijeme se koristi najviše bijeli kruh, ali u eri zdrave hrane sve češće se koriste tamnija tijesta od integralnog brašna ili šrota, ili barem tijesta pravljena od tamnijih sorti brašna.
Proizvodnju kruha i peciva možemo podjeliti u tri glavne faze: priprema tijesta, dizanje tijesta i samo pečenje. Možda nije na odmet ni spomenuti postupak hlađenja, jer hlađenje u pari daje žilaviji proizvod, dok sušenje na zraku daje hrskaviji proizvod. Budući da se ja bavim smo kućnom i zdravom pripremom kruha, bez aditiva, moj rok trajanja kruha i peciva je ograničen na max. 5 dana i to samo kod tamnijih sorti koje pri pečenju gube manje tekućine i zato duže traju. Mali trik kojim možete postići da su tamnije sorte duže svježe, je dodatak 1 VŽ octa u tijesto. Kruh čuvajte u platnenim vrećicama, koje možete staviti ponovno u plastične, ali nikako direktno u plastične. Kruh možete i smrznuti, kad ga otopite neće biti svijež kao prvi dan, ali nije ni ko stari kruh, za iznenadne goste ili u nedjelju kad ne radi dućan bit će spas. |
