Pekmez, marmelada, džem

Marmelada, džem ili pekmez je naziv za hladan namaz od pasiranog ili izmiksanog voće ili povrča uz dodatak šečera i sredstva za zgušnjavanje (želatine) tzv. želir šećer.
Da dobro ste pročitali postoji i pekmez od povrća npr. zelena rajčice ili rabarbare.
Nekako od djetinjstva ostalo da se pekmez sprema u jesen kad i zimnica ili kasno ljeto kada ima najviše i prije svega kada je voće najjeftinije. Neke marmelade morate spremati i prije, jer tog voće nema cijele godine. npr. pekmez od jagoda.
Koristite uvijek svježe namjernice, odstranite zelene ili trule djelove. Nemojte misliti da ako je malo trulo neće smetati, zašto radi sitnica pokvaraiti konačni uspijeh.

Što je pekmez, što je marmelada a šta džem?


Džem; voće ili povrće se relatiivno grubo usitni i ukuhava vrlo kratko, tek toliko da omekša i postane kompaktno
Pekmez; voće ili povrće se sitno usitni i kuha se toliko dugo dok se svi komadići voća ili povrća skroz ne raspadnu.
Marmelada je slična pekmezu, samo šta se ovdje voće ili povrće prije ukuhavanja izmiksa da postane skoro tekućina te se tada ta smjesa ukuhava da postane kompaktna.
Iz načina pripreme vidimo da je najviše očuvanih vitamina i aroma u džemu, zbog kratke pripreme.
Ja najviše kombiniram pekmez i džem. Znaći jako sitno izmiksano voće (kao marmelada) koje ukuhavam jako kratko kao džem.
Marmelade koristimo najviše kao madjev (fil) za i u kolačima.
Džem i pekmez konzumiramo mazanjem na kruh ili tost, ali možemo ga koristiti i za kolače kao i marmeladu.
Sam postupak pripreme je jednostavan kao kuhanje vode. Voće se miksa ili pasira, a tko voli veće komadiće u gotovom proizvodu, može se i rezati na skroz sitne komadiće.
Smjesa se mješa sa šečerom i želatinom ili gotovim želir šećerom. Naši stari nisu radili sa želatinom, nego sa puno šečera jer su jedino tako mogli zgusnuti gotovi proizvod. Sa želatinom dobijamo na kompaktnosti mase, a da nije pre slatka. Takva priprema je posebno zanimljiva za dijabetičare, koji mogu u potpunosti izbaciti šečer i staviti umjesto njega nego umjetno sladilo. Nije na odmet reči da i ostali koji imaju problema sa težinom profitiraju od ove metode.
Danas postoje več gotove mješavine šečera i želatine, te možete raditi sa njima, treba obratiti pažnju samo na upute (neke mješavine se koriste 1:1, neke 1:2 ili 1:3 u korist voća). Ako želite radite sa normalnim šečerom, želatinu umješavajte posebno prema uputama na pakiranju i to uvjek pred sam kraj kuhanja. Količina šećera se računa uvijek na gotovu količinu pekmeza, džema ili marmelade. uzmite to u obzir jer akoizračunate šećer na količinu voća prije kuhanja, zbog ishlapjele tekućine, konačni proizvod može biti pre sladak. Zato dodajte na početku samo polovicu planirane količine šećera, a ostatak dodajte po okusu na kraju kuhanja.
Još jedna prednost želatine je u tome da šečer ne mora karamelizirati da bi se postigla gustoča, a time skračujemo kuhanje na svega 30 minuta. Logično da je takav džem u pogledu hranjivosti puno vrijedniji nego pekmez proizveden starinskim načinom.

U sezoni kada ima voća, pokušajte napraviti pekmez hladnim postupkom, znači bez kuhanja, ostalo je isto. Takva marmelada se čuva 10 dana u hladnjaku.

Kako bi vam marmelada dugo ostala jestiva, radite uvijek u čistom. Naknadna pasterizacija nije potrebna, jer se kipuča smjesa stavlja u vruče bočice te odmah zatvara. Po zatvaranju, bočice se okrenu na poklopac i tako ostave 5 minuta, zatim se okrenu i ostave da se lagano ohlade. Vidjet ćete da se poklopci uvuku kao i kod normalne pasterizacije.

 





Prosječna ocjena kategorije: 4.7 - od 336 glasova