Bamija, okra

 

bamija, okra

 

 

Podrijetlo bamije, okre

 

Bamija ili okra je biljka srodna hibiskusu. U naše krajeve došla je s Orijenta. Pradomovina im je Abisinija (današnja Etijopija) i istočna Indija.

Karakteristike bamije, okre

Bamija je grmolika biljka, razgranata onoliko koliko joj slobodni prostor dozvoljava. Raste u visinu oko 60 cm, a u povoljnim uvijetima dostiže i veču visinu.
Stabljika bamije i grane crvenkaste su boje i obrasle su oštrim dlačicama koje na osjetljivoj koži mogu da izazovu alergijske podražaje. Donji listovi su cijeli i veliki, dok su listovi koji se nalaze pri vrhovima urezani do peteljke i trodjelni.

Cvijet ove biljke je zvonolikog oblika, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet cvate samo jedan dan, ujutru se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružićaste do crvene. Nakon cvijetanja okra razvija se svijetlozelena do žutozelenu šesterostranu mahunu, sličnu feferoni, ispunjenu mekanim bijelim sijemenkama koje kuhanjem postaju mliječne.
Po karakteristikama bamija su više delikatesna voćna poslastica nego povrće, a po plodovima su slične mahunarkama. Bamija uspijeva na svim tlima koje joj pružaju dovoljne količine hranjiva i vlage.
Okra se za jelo bere nedozrela, a priprema se poput mahuna. Vrlo je zdrava i ukusna. Bogata je vitaminima,sadrži niske energetske vrijednosti, zbog toga su izvrsno jelo za redukacijsku dijetu. Bamije su oporog ukusa, vrlo su blage i lako svarljive, po okusu podsječa na grašak. Dozrele, osušene pržene i mljevene sjemenke okre mogu poslužiti kao dodatak kavi. Ostali dijelovi biljke (listovi i stabljika) sadrže dosta sluzi pa se u pučkoj medicini koriste u ljekovite svrhe.




Prosječna ocjena kategorije: 4.8 - od 319 glasova