Njemačka piva
Njemački (Bavarski) zakon o čistoći piva iz 1516
Sva piva koja se proizvode u Njemačkoj moraju udovoljavati zakonu o čistoći piva. Današnji standadi su i puno viši, ali udovoljavanju ovom zakonu se smatra čašću svakog pivara.
Njemački zakon o čistoći piva, Reinheitsgebot, prvi je puta predstavljen 1516. u Bavarskoj od strane vojvode Williama IV i postupno se proširio i na ostale dijelove Njemačke.
Ovaj zakon – jedan od prvih u svijetu koji štiti prava potrošača – inzistira na tome da se pivo mora proizvoditi samo od slada, hmelja i vode (kvasac u početku nije spominjan, jer njegovo djelovanje tada još nije bilo objašnjeno).
Njemački zakon o čistoći piva, Reinheitsgebot, prvi je puta predstavljen 1516. u Bavarskoj od strane vojvode Williama IV i postupno se proširio i na ostale dijelove Njemačke.
Ovaj zakon – jedan od prvih u svijetu koji štiti prava potrošača – inzistira na tome da se pivo mora proizvoditi samo od slada, hmelja i vode (kvasac u početku nije spominjan, jer njegovo djelovanje tada još nije bilo objašnjeno).
Zakonom o čistoći piva osiguralo se da ne dolazi do korištenja raznih dodataka i šećera, tako da ni jedno pivo zapravo nije bilo tako čisto kao njemačko. 1987. godine Europski je sud odlučio kako je zakon o čistoći piva prepreka uvozu stranih piva u Njemačku. Stoga, iako Njemačka nije mogla zaustaviti uvoz piva koja nisu bila u skladu s njenim zakonom, njemački su proizvođači piva odlučili da će ipak ostati pri poštivanju zakona o čistoći. Bila je to mudra odluka, jer su i potrošači svojim čašama dali glas za njemačko čisto pivo i ostali mu vjerni. Zakon o čistoći piva danas sve više i više pridonosi marketinškom uspjehu njemačkog piva.
*Nadam se da će ovakav zakon imati i Hrvatska, ali više od toga želim da ga se prizvođači i pridžavaju.*
*Nadam se da će ovakav zakon imati i Hrvatska, ali više od toga želim da ga se prizvođači i pridžavaju.*
Koelnska konvencija
|
Prema kelnskoj konvenciji obvezatno je koje se pivo smije zvati Keolsch i koje obaveze prilikom marketinga i prodaje važe za pivovare okupljene u Koelner zajednicu pivovara.
Ova pravila su stupila na snagu 25. lipnja 1985 godine upisom u državni registar. |
|
|
Prema kelnskoj konveciji Koelsch je:
• puno pivo • visokog vrenja • svijetlo • prozirno (znaći filtrirano ili bistro) • "mršavo" (visoko fermentirano, suho) • vrlo malo okusa po sladu, slabe arome • izrazitog okusa hmelja • proizvedeno iskljućivo u Koelnu (izuzev pivovara u okolici koje su već i prije stupanja na snagu Koelnske konvencije dobile dozvolu, certifikat da mogu svoje pivo zvati Koelsch). |
|
|
Konvencija određuje da Koelsch mora biti svijetlo filtriran. Zbog toga je pojava nefiltriranih piva krajem 80-tih proizvela pravu renesansu malih pivovara pri većim restoranima. Ali pojava u većini prirodno nefiltriranih piva dovela je i do sudskih sporova.
Zato danas jedno ne filtrirano pivo proizvedeno prema koelnskom naćinu mora nositi istaknutu oznaku: "nefiltrirano", "mutno od kvasca", ili "prirodno mutno. |
|
Podjela njemačkih piva
|
Altbier - staro pivo
Pivo boje žada, dobiveno na "starinski način" znači pivo visokog vrenja, ale pivo. pije se na temperaturi od 8-9 C° Bockbier Ale pivo sa postotkom ekstrakta od min. 16%, pije se na temperaturi od 10 C°. Doppelbock Posebno jako pivo sa postotokom ekstrakta od min. 18%, pije se na temperaturi od 10-12°C. Helles Svijetlo puno, lager pivo, koje je manje trpko(gorko) nego Pils. pije se na temperaturi od 8-9 C°. Koelsch Svijetlo puno pivo visokog vrenja (ale pivo) koje proizvodi jedan mali broj određenih pivovara u Koelnu i okolici (Koelnska konvencija) pije se na temperaturi od 9-10°C. Maerzen Puno lager pivo niskog vrenja. Pije se na temperaturi od 8 C° Pivo je dobilo ime po mjesecu martu(ožujku), jer se u davnini prije pronalaska aparata za hlađenje u tom mjesecu proizvodilo takvo pivo koje je sa svojim višim postotkom alkohola bilo duže upotrebljivo. Maibock Obično tamno, jako pivo koje se proizvodi samo u proljeće, a pije se od mjeseca maja po čemu je i dobilo ime.Proizvodi se samo u nekim regijama u Njemačkoj. Ekstrakt od min 16%. Pije se na temperaturi od 10 C°. Pils / Pilsener Svijetlo puno ale pivo niskog vrenja, sa gorkim okusom hmelja i extraktom od min 11%. Pije se na temperaturi od 6-9°C. Ime mu potjeće od grada Pilsena u Češkoj gdje se ovo pivo proizvodi dulje od 150 godina. Weizenbier/Weissbier - pšenično kvašćevo pivo Pivo visokog vrenja, lager za koje se osim žitarica upotrebljava i pšenično brašno. Ovo pivo se proizvodi u mnogim varijantama: prirodno mutno i kristalno bistro, svijetlo i tamno, bock i dupli bock, lagano i bezalkoholno. Pije se na temperaturi od 8C°. |
|