Krumpir
Jela sa krumpirom
Blitva sa krumpirimaBlitva sa kuhanim krumpirom,sa maslinovim uljem i češnjakom.
Francuski krumpirZapečeni krumpir sa jajima i kobasicama, slaninom, preliven vrhnjem.
Krumpir salata sa bučinim uljemSalata od krumpira sa ljubičastim lukom, začinjeno bučinim uljem
Krumpir salata sa rikolomKrumpir salata sa crvenim lukom, rikolom, svijetlim i tamnim balsamiko octom.
Paprika punjena krumpiromZapečena paprika punjena smjesom ribanog krumpira i začina.
Pečeni krumpir u tavici na zagorski načinKrumpir kuhan , pa potom pečen na masti, luku i slanini. Prilog uz pečenje.
Piletina sa pečenim krumpiromPečena piletina sa krumpirom na luku sa ajvarom.
Popečak od krumpiraNaribani, blanširani krumpir pečen sa slaninom, jajetom, sirom i lukom.
Podrijetlo krumpira
|
Krumpir potječe iz južne Amerike, gdje se sadi već više od 2000 godina.
Danas se sadi najviše u Kini, Rusiji, Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji. U Hrvatskoj poznata područja u kojima se sadi krumpir su Međimurje, Gorski Kotar, kao i Dalmacija koja je poznata po svom mladom krumpiru kojega obično ima dvije berbe godišnje. Krumpir lat.(solanum tuberosum) je u rodu sa patlidžanom, paprikom i rajčicom, te NIJE u rodu sa slatkim krumpirom. Krumpir je podzemni gomolj koji svaki posebno posađen, rađa ponovno 10-25 novih gomolja. |
|
Oblik krumpira je jako različit i varira izneđu ovalnog, okruglog ili oblika bubrega.
Kora i boja samog krumpira mogu biti bjelkasti, žuti, ili ljubičasti. Krumpir treba čuvati u hladnim, zračnim i tamnim prostorijama, najbolje u sanducima od dasaka.
Za čuvanje su najpogodnije kasnije sorte, dok mladi krumpir može u najboljim uvjetima stajati do 14 dana.
Krumpir direktno ispod ljuske ima najviše hranjivih sastojaka, te se kuhan ili pečen preporuča jesti sa njome (mladi krumpir).
Klice krumpira nisu zdrave, kao i mjesta gdje su iznikle, zato ih treba široko odstraniti.
Sirovi oguljeni krumpiri ne smiju dugo stajati na zraku jer počinju oksidirati. Potopite ih u vodu, ali ne pre dugo jer se gube u vodi topljive hranjive tvari.
Krumpiri kasnijih sorti imaju tendenciju da budi slatki zbog viška škroba. To možete umanjiti, ako oguljeni i narezani krumpir potopite u vodu, gdje će se suvišni škrob otopiti.
Kora i boja samog krumpira mogu biti bjelkasti, žuti, ili ljubičasti. Krumpir treba čuvati u hladnim, zračnim i tamnim prostorijama, najbolje u sanducima od dasaka.
Za čuvanje su najpogodnije kasnije sorte, dok mladi krumpir može u najboljim uvjetima stajati do 14 dana.
Krumpir direktno ispod ljuske ima najviše hranjivih sastojaka, te se kuhan ili pečen preporuča jesti sa njome (mladi krumpir).
Klice krumpira nisu zdrave, kao i mjesta gdje su iznikle, zato ih treba široko odstraniti.
Sirovi oguljeni krumpiri ne smiju dugo stajati na zraku jer počinju oksidirati. Potopite ih u vodu, ali ne pre dugo jer se gube u vodi topljive hranjive tvari.
Krumpiri kasnijih sorti imaju tendenciju da budi slatki zbog viška škroba. To možete umanjiti, ako oguljeni i narezani krumpir potopite u vodu, gdje će se suvišni škrob otopiti.
|
Krumpir po načinu pripreme
Poznati su mnogi načini pripreme krumpira, jedino se ne jedu sirovi, jer izazivaju mučninu. • u masnoći (pommes frites) • u tavici (pommes château) • u pećnici u formi za pećenje(pommes Anna) • u pećnici u tekućini (pommes fondantes) • u mesnoj juhi (pommes au bouillon) • cjeli, ne oguljeni u slanoj vodi • u pripremljenom umaku (pommes à la crème) • u posudi za kuhanje (pommes sutées) • cjeli, oguljeni u slanoj vodi • pasirani sa mlijekom (purée de pommes) • pasirani sa vrhnjem (pommes mousseline) • pasirani sa putrom (pommes Macaire) • pasirani sa žutanjkom od jajeta (croquettes de pommes) |
Krumpir po vremenu sazrijevanja
• vrlo rane sorte • rane sorte • polu rane sorte • polu kasne sorte • kasne sorte |
|
Krumpir po karakteristikama kuhanja
Prema važecim EU normama, krumpiri su podjeljeni prema karakteristikama pri kuhanju u A, B, C, D klasu. |
|
|
• A, A-B krumpir čvrsta, malo zrnata mesa, posebno pogodan za pečenje, krumpir salatu ili Čips (znaci tamo gdje je potrebno krumpir rezati na ploške).
• B-A, B su pri kuhanju polu čvrsti i posebno su dobri, ako ih kuhane treba guliti i servirati kao prilog u vecim komadima ili cijele. • B-C, C su pri kuhanju mekani i to su obićno kasnije sorte, koje imaju visoki postotak škroba. Posebno su dobri za spravljenje pire krumpira, kroketa, ili krumpira pečeog u alu foliji. • C-D, D su posebno mekane sorte |
|
|
Ostali produkti od krumpira
• krumpirov škrob(za ucvršcivanje soseva, lakši od zaprške) • škrobni sirup • alkohol (Vodka) • ljepilo • papir |
|