Alkoholni ocat
|
Alkoholni ocat je u principu svaki ocat nastao kiselim vrenjem iz tekućina biljnog porijekla koje sadrže alkohol. Znači fermentacijom sličnoj kao kad se proizvodi vino ili trop (komina) za rakiju, samo pod djelovanjem drugih bakterija i okolišnih uvijeta (dodatak kisika umjesto njegovo odstranjivanje) te temperature. Svako voće i povrće koje sadrži šečer ili škrob moguće je preraditi u ocat.
|
|
|
Ocat kojeg kupujemo u našim trgovinama samo pod nazivom alkoholni ocat (njem. branntweinessig) je u stvari razrijeđena octena kiselina, koja se dobija od etanola, alkohola dobivenog npr. iz šečeren repe. Prilikom fermentacije bakterije kiselog vrenja pretvaraju alkohol (uz dodatak kisika, šta je ujedno i razlika od proizvodnje komine za rakije, gdje je kisik kod vrenja apsolutno nepoželjan) u octenu kiselinu.
Alkohol se prije octenog vrenja mora reducirati na 13-14% te mu se dodaju hranjive tvari koje pomažu bakerijama kiselog vrenja u preradi alkohola u octenu kiselinu. Udio octene kiseline na kraju vrenja može dostići i 25%, pa se za prodaju takav ocat reducira na cca. 5% octene kiseline. U alkoholnom octu gotovo da i nema više alkohola. Alkoholni ocat ima jaku, kiselu notu i nema ni miris ni aromu koje imaju recimo ostale vrste octa dobivene octenim vrenjem alkoholne komine, npr.vinski ili jabučni ocat. Alkoholni ocat se koristi u kućanstvu i najjeftinija je vrsta alkoholnog octa. To je svima dobro poznati prozirni ocat, kojeg najviše koristimo kada jelima želimo dati kiselinu, ali nikave druge arome. Baš zbog te svoje aromatične neutralnosti stavljamo ga i u kruh, koji tada duže drži sviježinu. |
|
Ostale vrste octa
