Bukovače
Jela sa bukovačama
Bukovače mediteraneo
Bukovače zapečene sa mediteranskom marinadom.
Bukovače u bijelom umaku
Gljive bukovače u umaku od luka kozjaka podlivenog bijelim vinom i prošekom te vrhnjem, začinjenog kaduljom, paparom i soli.
Pohane gljive bukovače
Gljive bukovače pohane u panadi od jaja, mlijeka i brašna sa malo vegete, panirane u mrvicama i pržene na ulju ili maslu.
Svinjski medaljoni sa koricom od bukovača
Pečeni svinjski medaljoni sa zapečenom, koricom od luka i gljiva bukovača.
Bukovača
Bukovača (lat. Pleurotus Ostreatus) porijeklom je iz južne Azije.
Vrijeme rasta (i berbe u prirodi) je jesen, a ima je i u hladija proljeća. Danas se gljiva bukovača najviše uzgaja umjetno cijele godine, budući da nije pre zahtijevna. Bukovače se najviše se uzgajaju u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj. U prirodi bukovača raste jednako kao parazit na živom tako i na srušenom, vlažnom drveću. Bukovače su gljive koje rastu kao grm. Stabljike ove gljive rastu postrance i svaka je 1-4 cm dugačka i 1-3 cm. debela, površina podsječa na filc.
Vrijeme rasta (i berbe u prirodi) je jesen, a ima je i u hladija proljeća. Danas se gljiva bukovača najviše uzgaja umjetno cijele godine, budući da nije pre zahtijevna. Bukovače se najviše se uzgajaju u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj. U prirodi bukovača raste jednako kao parazit na živom tako i na srušenom, vlažnom drveću. Bukovače su gljive koje rastu kao grm. Stabljike ove gljive rastu postrance i svaka je 1-4 cm dugačka i 1-3 cm. debela, površina podsječa na filc.
|
Klobuk je pri dnu jezičast da bi u produžetku poprimio oblik školjke ili polukruga te je velik u promijeru između 5-15 cm. Boja klobuka zavisno od mjesta rasta varira od sivo plave, bjelakaste ili smeđe, površina je glatka i sjajna, ali ponekad i vlaknasta i suha.
Lamele sa dolnje starane su bijelkaste i guste te se pružaju paralelno uzduž stabljike. Bukovača je jako osjetljiva na pritisak, te pri čiščenju i spremanju treba pripaziti, najbolje ju je samo obrisati sa kuhinjskim papirom. Starije bukovače naginju biti žilave i ne mirišu ugodno. Kod kupovine pomirišite, ne smije se osjetiti miris po truleži. |
|
Bukovače možemo pohati (veče i samo klobuke) ili sitnije pripremati na saft (ragu), mljeti i raditi paštetu ili sitno sjeckati te mješati sa putrom i začinima kao dodatak na pečenom mesu.
Bukovače čuvajte na hladnom do 7 dana u hladnjaku ili do 8 mjeseci smrznute. Može se i sušiti hladnim zrakom. Bukovača čuvana na toplom brzo gubi okus i aromu.
Bukovače čuvajte na hladnom do 7 dana u hladnjaku ili do 8 mjeseci smrznute. Može se i sušiti hladnim zrakom. Bukovača čuvana na toplom brzo gubi okus i aromu.