Bukovače

bukovače

Bukovača

Bukovača (lat. Pleurotus Ostreatus) porijeklom je iz južne Azije.
Vrijeme rasta (i berbe u prirodi) je jesen, a ima je i u hladija proljeća. Danas se gljiva bukovača najviše uzgaja umjetno cijele godine, budući da nije pre zahtijevna. Bukovače se najviše se uzgajaju u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj. U prirodi bukovača raste jednako kao parazit na živom tako i na srušenom, vlažnom drveću. Bukovače su gljive koje rastu kao grm. Stabljike ove gljive rastu postrance i svaka je 1-4 cm dugačka i 1-3 cm. debela, površina podsječa na filc.
Klobuk je pri dnu jezičast da bi u produžetku poprimio oblik školjke ili polukruga te je velik u promijeru između 5-15 cm. Boja klobuka zavisno od mjesta rasta varira od sivo plave, bjelakaste ili smeđe, površina je glatka i sjajna, ali ponekad i vlaknasta i suha.
Lamele sa dolnje starane su bijelkaste i guste te se pružaju paralelno uzduž stabljike.
Bukovača je jako osjetljiva na pritisak, te pri čiščenju i spremanju treba pripaziti, najbolje ju je samo obrisati sa kuhinjskim papirom.
Starije bukovače naginju biti žilave i ne mirišu ugodno. Kod kupovine pomirišite, ne smije se osjetiti miris po truleži.
Bukovače možemo pohati (veče i samo klobuke) ili sitnije pripremati na saft (ragu), mljeti i raditi paštetu ili sitno sjeckati te mješati sa putrom i začinima kao dodatak na pečenom mesu.
Bukovače čuvajte na hladnom do 7 dana u hladnjaku ili do 8 mjeseci smrznute. Može se i sušiti hladnim zrakom. Bukovača čuvana na toplom brzo gubi okus i aromu.

FACEBOOK KOMENTARI

Prosječna ocjena kategorije: 4.8 - od 355 glasova
Bukovača raste kao grm,klobuk je pri dnu jezičast da bi u produžetku poprimio oblik školjke ili polukruga, sivo plave, bjelakaste ili smeđe boje. Više o bukovačama i jelima od bukovača na moja-kuhinja.com - Google