Cimet

Cimet (lat. Cinnamomum), poznat još kao i kaulin, cimit. Uspjeva u tropskoj Aziji (Shri Lanka), Indiji, Kini, Burmi.
Razlikujemo cejlon-cimet (lat. Cinnamomum verum) sa Shiri Lanke i kvalitetniji, nešto oštrijeg mirisa, peckavo-ljutog okusa cassia-cimet (lat. Cinnamomum cassia) porijeklom iz Kine i Burme.

Podrijetlo i karakteristike cimeta

Kora cimeta se dva do tri puta godišnje siječe sa mladih izdanaka svakog stabla, zatim se preko noći pušta da fermentira. Nakon što se oguli vanjska i odstrani srednja, upotrebljava se samo nježna, unutrašnja kora.
Deset tankih listića (0,3 do 1 mm) te kore se uvijaju jedna u drugu da se dobje štapić cimeta, pa se suše prvo u sjeni, a zatim na suncu. Pri tome oni dobijaju svoju žućkasto-smeđu boju.
Cejlonski cimet je znatno deblje kore i samo se jedanput uvija u štapić.
U prodavaonice cimet stiže uglavnom u komadićima od 3-10 cm ili u prahu.

Najcjenjeniji su štapići načinjeni od najtanjih i najglatkijih listića, označeni sa "00000", a najdeblji i najgrublji se označavaju s "0".

Cijelim cimetom začinjavamo kompote, kuhano vino i ostala topla pića.
Mljeveni cimet koristi se u pripremi peciva i pri pripremanju raznih jela od mlijeka i brašna, ribe i mesa. Pomiješan sa šećerom koristi se za posipanje.
U industriji likera pored klinčića, cimet je najčešće korišteni začin.

Cimet medicini

Cimetom se osim u kuhinji kao začinom koristi i u medicini, cimet također pomaže pri mršavljenju.
Eterično ulje cimeta koristi se pri izradi kozmetičkih proizvoda, kao i za mnoge parfeme.
Cimet se koristi za izradu raznih tinktura koje služe kao sredstvo protiv bolova u želucu, te za poboljšavanje mirisa i okusa nekih lijekova.
Mljeveni cimet gubi sa vremenom lako hlapljiva eterična ulja (miris i okus), dok cimet u štapićima možemo čuvati na suhom i dobro zatvorenom 3 do 4 godine, a da mu se kvaliteta ne mijenja.