Peršun, peršin

Podrijetlo peršuna

Domovina peršuna je jugoistočni mediteranski bazen. Danas se uzgaja po svuda i jedan je od najrasprostranjenijih i za uzgoj najjednostavnijih začina.

Opčenito o peršunu

Peršun (lat. Petroselinum crispum), petersilj, petrusimul, petroselin, peršin je dvogodišnja biljka, koja ima jedan ili više korjena oblka zašiljenog cilindra i pripada kako u začine, tako i u lisnato povrće.
Naraste do 90cm. visine i lišće mu je tamno zelene boje. Vrlo je sličan krabuljici.
Razlikujemo peršun glatkog, velikog lista (sredina) i peršun sitnog, nazubljenog lista.
Podzemni dio peršuna je žučkasto bijele boje i oblikom podsjeća na mrkvu.

Peršun kao začin

Okus sviježeg peršunova lista je trpak zahvaljujući eteričnom ulju, Apiol, nažalost sušenjem se gubi trpkoća.
Bogat je vitaminom A,C,E, željezom i proteinima.
Peršun sitna lista nastao je uzgojem iz peršuna glatka lista.
Korijen se upotrebljava u kuhinji kao povrtna biljka i sastojak je uz poriluk, kolerabu, celer i mrkvu povrća za juhu (grincajg).
List se upotrebljava kao začin u mnogim jelima, a također i kao dekoracija.
Treba pripaziti jer veće količine peršunova lista mogu svojom aromom sakrit sve druge okuse.
Trudnice ne smiju jesti peršun u većim količinama.
Lišće peršuna se može čuvati i smrznuto.

Peršun u narodnoj medicini

Peršun poboljšava probavu i pomaže kod problema sa bubrezima.