Peršun

Karakteristike Peršuna kao začina

Podrijetlo Peršuna

Domovina peršuna je jugoistočni mediteranski bazen.
Danas se uzgaja po svuda, također dobro uspjeva u teglama.

Opčenito o Peršunu

Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin, peršin je dvogodišnja biljka,
koja ima jedan ili više korjena oblka zašiljenog cilindra i pripada kako u začine, tako i u lisnato povrće.
Naraste do 90cm. visine i lišće mu je tamno zelene boje.
Vrlo je sličan krabuljici.
Razlikujemo peršun glatkog, velikog lista(sredina) i i peršun sitnog, nazubljenog lista

Korijen peršuna

Korjen korjenastog peršuna (Petroselinum crispum podvrsta tuberosum). Korijen je žučkasto bijele boje.

Peršun kao začin

Okus sviježeg peršunova lista je trpak zahvaljujući eteričnom ulju, Apiol, nažalost sušenjem se gubi trpkoća.
Bogat je vitaminom A,C,E, željezom i proteinima.
Peršun sitna lista nastao je uzgojem iz peršuna glatka lista.
Korijen se upotrebljava u kuhinji kao povrtna biljka i sastojak je uz poriluk, kolerabu, celer i mrkvu povrća za juhu(grincajg).
List se upotrebljava kao začin u mnogim jelima, a također i kao dekoracija.
Treba pripaziti jer veće količine peršunova lista mogu svojom aromom sakrit sve druge okuse.
Trudnice ne smiju jesti peršun u većim količinama.
Lišće peršuna se može čuvati i smrznuto.

Peršun u narodnoj medicini

Poboljšava probavu i pomaže kod problema sa bubrezima.