Peršun, peršin
Podrijetlo peršunaDomovina peršuna je jugoistočni mediteranski bazen. Danas se uzgaja po svuda i jedan je od najrasprostranjenijih i za uzgoj najjednostavnijih začina. |
||
Opčenito o peršunuPeršun (lat. Petroselinum crispum), petersilj, petrusimul, petroselin, peršin je dvogodišnja biljka, koja ima jedan ili više korjena oblka zašiljenog cilindra i pripada kako u začine, tako i u lisnato povrće. Peršin naraste do 90cm. visine i lišće mu je tamno zelene boje. Vrlo je sličan krabuljici. Razlikujemo peršun glatkog, velikog lista (sredina) i kovrčavi peršin, nazubljenog lista. Korjen peršuna je žučkasto bijele boje i oblikom podsjeća na mrkvu. |
Peršun kao začinOkus sviježeg peršinova lista je trpak zahvaljujući eteričnom ulju, Apiol, nažalost sušenjem se gubi trpkoća. Bogat je vitaminom A,C,E, željezom i proteinima. Peršin glatkog lista koristimo tamo gdje hranu na kraju začinimo njime, a kovrčavi peršin tamo gdje je osim okusa potrebno da se osjeti i nešto hrskavo pod zubima. rekao bi da je kovrčavi peršin ipak malo intenzivnijeg okusa. Korijen peršina se upotrebljava u kuhinji kao povrtna biljka i sastojak je uz poriluk, kolerabu, celer i mrkvu povrća za juhu (grincajg). List se upotrebljava kao začin u mnogim jelima, a također i kao dekoracija. Treba pripaziti jer veće količine peršinova lista mogu svojom aromom sakrit sve druge okuse. Trudnice ne smiju jesti peršun u većim količinama. Lišće peršuna se može čuvati i smrznuto. |
|
Peršun u narodnoj mediciniPeršin poboljšava probavu i pomaže kod problema sa bubrezima. |
Ostali začini
TAG:
peršun peršin petrusimul peršun korjen začin